Svetlosno zagađenje i ulično osvetljenje: uticaj optike, zasenjivanja, spektra i prigušivanja

Poštovanje mraka zahteva više usklađenih izbora. Optiku, montažu, spektar, nivo svetlosti i vreme rada treba procenjivati zajedno za konkretno mesto.

Optika, zasenjivanje i usmerenje

Pregled optike objašnjava kako sočivo usmerava svetlost ka predviđenoj površini. Pogrešna raspodela može izazvati blještanje, tamne delove i rasipanje svetlosti prema fasadama ili prirodi.

Procenite zasenjivanje u stvarnoj instalaciji: u proračunu proverite svetlost izvan ciljne površine, ugao montaže i blještanje. Raspodela svetlosti, visina montaže i usmerenje deluju zajedno.

Spektar je deo procene

AMBER menja spektar. Sa LED izvorom od 2200 K, standardna referenca za VALDUR Amber je približno 1900 K izlazne svetlosti u orijentacionom primeru kompanije LEDiL. Druge kombinacije zahtevaju potvrdu POLAB-a.

Toplija svetlost sama ne određuje rasipanje svetlosti. Kako navodi stranica o optici, važni su i raspodela, usmerenje i geometrija. Ekološka pogodnost procenjuje se prema mestu, vrstama, nivou svetlosti, usmerenju i vremenu rada.

Prigušivanje zahteva režim rada prilagođen projektu

Osvetljenje u osetljivim prirodnim područjima opisano je uz upravljanje prema potrebama. Prigušivanje može smanjiti potrošnju energije, ali rezultat zavisi od početnog stanja, vremena rada i nivoa svetlosti.

Ne postoji univerzalno bezbedan procenat prigušivanja za sve puteve. Minimalni nivo treba proceniti prema saobraćaju, vizuelnom zadatku, otkrivanju prepreka i važećim zahtevima projekta.

Šta ostaje neizvesno

U članku Šta ne znamo? sajt razlikuje rezultate za određeni izvor svetlosti od dugoročnih posledica po ekosisteme. Temperatura boje ili laboratorijske mere privlačenja insekata nisu dovoljne za utvrđivanje uticaja na populacije.

Pođite od uslova na lokaciji i proverite izabranu instalaciju. Određeno sočivo ili temperatura boje ne garantuju automatski ekološku pogodnost niti ispunjenost klase osvetljenja.